Severinina ljubavna priča na otoku Korčuli

Villa rustica starorimska je ladanjska vila namijenjena za stanovanje i gospodarstvo. Svaka villa rustica sastojala se od raskošnog zdanja smještenog u središtu velikog zemljišnog posjeda dimezija oko 4 do 5 km2. Korčula je imala 29 do 30 ovih velebnih poljoprivrednih imanja čiji su ostaci i danas vidljivi, a na jednom od njih služila je robinja Severina.

Jedna od korčulanskih villa rustica bila je smještena na području današnje uvale Poplat. Tu je u konobi kuće obitelji Petković – Kovač pronađen nadgrobni spomenik, datiran u II. /III. st., kojeg je podigao rob Poetus svojoj nevjenčanoj supruzi Severini preminuloj u približno četrdesetoj godini života.

Nadgrobni natpis iz Poplata

Nadgrobni natpis iz Poplata

Nadgrobni spomenik  iz Poplata izrađen je krajnje rustično od lokalnog neobrađenog vapnenca. Natpisno polje nije posebno pripremano već je tekst urezan na prirodnoj podlozi. Iz natpisa na spomeniku vidljivo je da robovi imaju samo ime (bez imena roda ili prezimena), a i brak između robova je neformalan, neslužben. Severina i Poetus bili u vlasništvu gospodara ville rustice, a odakle su došli i koliko su točno imali godina nije poznato. Tome u prilog govori i činjenica kako Poetus nezna koliko je Severina točno imala godina kada je umrla, već na spomeniku piše: +- 40.

Robovi u starom Rimu nisu bili pravne osobe, stoga ni Poetus i Severina nisu mogli sklopiti brak kakvog danas poznajemo. Oni imaju samo ime, a glava obitelji u kojoj služe ili pater familias, odlučivao je o svim segmentima njihovog života, pa i o smrti. Jedino što je iza njih ostalo danas je nadgrobni natpis s tek nekoliko podataka o tome tko ga podiže, kome i kada, ostavljajući čitateljevoj mašti da nadopuni praznine.

Poetusov spomenik Severini možete pogledati u arheološkoj zbirci Centra za kulturu u Veloj Luci.

Oglasi

Tko je živio na otoku Gubeša?

Jedna od zanimljivosti veloluškog zaljeva je Gubeša – otok pomalo bizarnog naziva koji nimalo ne odgovara savršenom otočiću, gotovo kružnog tlocrta, promjera tek nešto više od stotinjak metara. Suhozid koji opasava otočić danas budi maštu mještana koji nagađaju kako su na njemu nekoć bili ostavljani gubavci da umru daleko od očiju svijeta, no istina je potpuno drugačija: Gubeša je bio ljetnikovac bogatih Rimljana.

Otok je smješten na zapadnoj strani lagune Gradina, obrastao gustim mediteranskim aromatskim, medonosnim i ljekovitim raslinjem te maslinama koje na otoku uspijevaju još od doba Rimljana. Upravo su Rimljani prepoznali iznimnu slikovitost i ljepotu položaja i na njemu u vremenu neposredno nakon Kristovog rođenja sagradili raskošno ladanjsko zdanje, villu rusticu, od kojeg su danas vidljivi temelji zidova, cisterna i brojni ulomci različite keramike, posebno amfora. Na Gubeši se i danas mogu vidjeti dijelovi sustava za centralno grijanje ili kockice mozaičnih podnica razbacane po okolnim suhozidima i terasama što svjedoči o kvaliteti njihovog ladanjskog života.

Gradina i Gubeša

Uvala Gradina i otok Gubeša

U prošlom je stoljeću čitav otočić bio obrađivan i zasađen vinovom lozom, a danas je istinska robinzonska oaza s ukupno tri povremeno naseljene, donedavno ribarsko-seljačke kućice, uređene za prihvat suvremenih nomada koji netaknutoj prirodi i nepatvorenom okolišu (barem u vrijeme odmora) daju prednost nad konfekcijskim objektima koji su preplavili priobalje.

Kao kuriozitet treba napomenuti da je u ovom jedinstvenom i  inspirativnom okolišu nastalo više glazbenih uspješnica koje su tijekom godina boravile na samim vrhovima domaćih top lista poput: Zemlja dide mog, Kad mi dođeš ti i Ne diraj moju ljubav.

Za kraj, ne zaboravimo kako su i drugdje lokalni stanovnici usamljene otoke s ostacima starijih zdanja redovito nazivali Gubeša, Gubavac… Stoga ako se zateknete na Gubeši, osluhnite zvuk tišine i neka vam misli odlutaju u smjeru Robinsona Crusoa koji je, poput vas, imao privilegiju uživati u intimnosti otoka.