Povijest poluotoka Vranine smještenog na jugozapadnom dijelu otoka Korčule, poznatog po uređenim maslinicima, seže duboko u prošlost. U garmi na južnom dijelu poluotoka nekad su težaci uredili mali porat kojim su se služili pri ukrcavanju grožđa u barke. Pripovijest vezana za ovu garmu još je starija te kaže kako je oko 1620. godine* na morskoj obali Vranina, u blizini Poplata, pastirica iz porodice Hudulin  pronašla čudotvorni kip Bogoridice.

Napravljen od drva i obložen srebrnim limom, kip Gospe od Ruzarija je renesansna pulena- pramčani ukras broda koji je najvjerojatnije strado u bitci ili nevremenu, te doplutao do garme u Vraninama. Nakon što je pastirica pronašla kip Bogorodice s djetetom ljudi su ga odnijeti u Župnu crkvu Svih svetih u Blatu i posvetiti mu bočni oltar Gospe od Ruzarija. U Blatu će tako nastati specifičan vid štovanja kipa – pulene, a na mjestu gdje je pronađena u Vraninama netko će kasnije pobožno postaviti kameni reljef Bogorodice.

Tri primjera najsličnija blatskom pramčanom ukrasu Bogorodice s Kristom danas postoje u Perastu u Boki Kotorskoj, no zanimljivo je da se jedino blatski kip časti na svom oltaru, dok bokeljski nikada nisu postali kultni prikazi.

Zanimljivo je i kako je oltar Gospe od Ruzarija do dolaska moćiju svete Vicence, zaštitnice Blata, posjedovao iznimno bogatu količinu zavjetnog nakita. O zavjetnim darovima Blato ima popis koji seže čak u 1774. godinu, u kojem se navodi tko je i što sve darovao čudotvornoj Gospi od Ruzarija, koju su ljudi često spominjali i u svojim oporukama. Tako se primjerice među darovima u posebnoj rubrici zlato i biser, navode naušnice sa četrnaest smaragda i križ sa šesnaest smaragdnih kamenova, iznimnim primjercima najvjerojatnije španjolskog zlatarstva između 16. i 17. stoljeća koji su spadali u sam vrh ondašnjeg zlatarskog obrta. Naušnice i križe i danas su dio župne zbirke.

Kao paralelan primjer pronalaska drvene skulpture Bogorodice s Kristom na morskoj obali može se još spomenuti i primjer Gospe Plivarice iz Vignja na Pelješcu koji se časti pod pod titularom Gospe od Rozarija. U Kućištu na poluotoku Pelješcu postoji i primjer slike Gospe Luncijate koja se pojavila iz Perasta u Boki kotorskoj, a radi se o renesansnoj pali brodskog oltara koju je naslikao domaći pučki slikar. Ipak vjerojatno jedan od najljepših i najopjevanijih primjera vezan je uz kip Blažene Gospe Čarskog polja, pronađenog na obali u Čavića Luci. Alabasterni reljef Gospe od Čarskog polja s prikazima pojedinosti iz života Blažene Djevice Marije tako postaje hodočasničko mjesto cijelog otoka Korčule, u koje i danas veliki broj vjernika hodočasti pješice.

Na pitanje zašto je baš kip-pulena pronađena u Vraninama posvećena Gospi od Ruzarija, odgovor se može tražiti u Bitci kod Lepanta. Poslije te bitke u kojoj je ujedinjena kršćanska vojska pobijedila nad Turcima, diljem Mletačke Republike uvodi se štovanje Gospe od Ruzarija unificirajući i potiskujući sve ostale lokalne Gospine kultove. Blagdan Gospe od Ruzarija u listopada ujedno je i spomendan bitke kod Lepanta. No, to nije bez razloga. Kršćani su vjerovali kako su pobjedu izvojevali po zagovoru Blažene Djevice Marije, pa je papa Pio V. odredio da se u spomen na tu bitku svake godine 7. listopada slavi spomen Blažene Djevice Marije od Krunice.

Brodski oltari i pulene u prošlosti bi često isplivali na obalu poslije pomorskih bitki. Uz to postojao je i običaj da se za vrijeme oluje u more baci slika Bogorodice ili sv. Nikole, kako bi se more umirilo. Sve te predmete pronađene na obali hrvatski narod je prigrlio, posvećujući im svetišta i zavjete, pokazujući hrvatsku uronjenost u Mediteran. More našeg čovjeka hrani, ono štiti njegovu kulturu od drugih utjecaja, ali ga i određuje. Donosi mu nadu i sudbinu, koju on već stoljećima spremno prihvaća.

*Točnu godinu pronalaska kipa nisam pronašla, pa sam je u tekstu odredila prema godini osnivanja bratovštine Gospe od Ruzarija.

Izvor teksta: Vicinije Lupis, Nove spoznaje o sakralnoj baštini Blata, Blato do kraja 18. stoljeća, Blato, 2005.