Palagruža, pučinski otok smješten na pola puta između hrvatske i talijanske obale, u svojim je dubinama gotovo 60 godina skrivao tajnu Nereide -talijanske podmornice potopljene za vrijeme Prvog svjetskog rata od strane Austro-Ugarske podmornice U-5, kojom je zapovijedao kapetan fregate u Carskoj i Kraljevskoj ratnoj mornarici, Georg Von Trapp. Koje desetljeće poslije Von Trapp postat…
Autor: Petra Žuvela
Malena crkva svetih liječnika Kuzme i Damjana koja čuva zavjetne crteže
Na zapadnom dijelu Blatskog polja, na području koje se naziva Zablaće, u općini Vela Luka, nalazi se crkvica posvećena svetim liječnicima koji su u Božje ime liječili i duh i tijelo: Kuzmi i Damjanu. Iako današnji izgled donekle duguje preinakama koje su napravljene u 15. stoljeću, crkva je izvorno sagrađena u 12. st. te je…
Kako su Felondini pojeli Engleze
Prošlo je 140 godina otkad je u svom službenom časopisu ugledno Britansko geografsko društvo objavilo putopis pod nazivom: A visit to Lissa and Pelagosa (Posjet Visu i Palagruži). Autor ovog, za Britance 19. stoljeća sigurno egzotičnog putopisa, jedan je od najobrazovanijih osoba viktorijanske epohe: Sir Richard Francis Burton (1821.-1890.). Istraživač, geograf, vojnik, špijun, prevoditelj, lingvist,…
Neka je živo i zdravo. I muško!
Iako se ne može birati, želje oko spola djeteta uvijek postoje. Nekad je u Dalmaciji važila ona: neka je živo i zdravo. I muško. To donekle potvrđuje i ne tako davna priča o čovjeku čija kći jedinica zatrudni nakon što su se stariji u kući već polako bili pomirli da će ostat stara divna. Trudnica…
Legenda kaže da je gusarska kraljica pljačkala brodove sa otoka Sveca. Teret je zadržavala, a kršne mladiće odvodila u krevet
Svetac ili Sveti Andrija, pučinski je otok u viškom arhipelagu veličine svega 4 km2. Na istočnom vrhu otoka nalazi se ilirska gradina čiji naziv Krajicino sugerira kako je to nekoć bila Teutina kula ili Teutin grad. Tu je, navodno, vilinski lijepa ilirska kraljica koja je mudrija od zmije i hrabrija od lava, provela svoje posljednje dane….
Kadet porijeklom s Korčule preživio jedno od najpotresnijih stradanja jedrenjaka u 19. st.
Prije nekoliko mjeseci susrela sam Australca koji mi je ispričao priču o nesreći barka Stefano. Brodu koji je krajem 1875. godine udario u koraljni greben kod rta Cloates na obali Australije te doživio brodolom, ostavivši nesretnu posadu 8,700 nautičkih milja daleko od kuće. Članove posade činilo je sedamnaest mladića i dječaka u dobi do 26…
