Palagruža – otok velikog grčkog junaka

Ime Diomeda, jednog od najpoznatijih junaka Trojanskog rata i kralja Argosa, isprepleteno je u legendi vezanoj uz Palagružu. Ovaj ratnik, o kojem Vergilije u Eneidi piše kako je bio među onima koji su se sakrili u Trojanskom konju, prema legendi je pokopan na jednom Jadranskom otoku, a arheološki ostaci otkrivaju kako se radi o Palagruži.

palagruza prva

Prema starim grčkim predajama, junak Diomed bio je jedan od najistaknutijih i najpoznatijih ahejskih ratnika koji se svojom vještinom ratovanja pod zidinama Troje mogao svrstati odmah poslije Ahileja. Boreći se protiv Eneja (trojanskog junaka), Diomed je u ratu slučajno ranio božicu ljubavi Afroditu – njegova ju je strelica pogodila u dojku. Kako bi mu se osvetila, Afrodita je vjernu Diomedovu ženu Egijaliju koja ga je čekala u Argu na Peloponezu, navela da spava s drugim muškarcima. Kada se vratio iz rata Diomed je ženu zatekao s Kometom, svojim najbližim ratnim drugom. Kako ga je Egijalija htjela ubiti, pobjegao je s prijateljima na Jadran, u južnu Italiju, gdje je zahvaljujući Ateni doživio božansku preobrazbu i sagradio oko deset talijanskih gradova, nakon što je pomogao tamošnjem kralju Daunu u borbi protiv barbara. Prema predaji, jedan od gradova nazvao je ”Venuzija” (ili Afrodizija) po božici Afroditi (pandamu rimske Venere), u znak pomirenja.

palagruza treca

 Nema točnih zapisa o tome kako je Diomed umro. Jedna verzija govori kako ga je kralj Daun dao ubiti na prevaru, a prema većini starih grčkih pisaca pokopan je na otoku u Jadranu koji su njemu u čast njegovi vjerni prijatelji nazvali Diomedov otok.

Diomedova smrt najviše je pogodila upravo njegove prijatelje. Prema jednoj verziji legende oni su se, shrvani od boli, pretvorili u ptice slične labudovima što se obrušavaju s litica Diomedovog otoka prema moru. Pred zoru ove ptice moče krila u more i škrope otok, a zatim idu u lov da bi lovinu međusobno podijelile. Dan na Diomedovom otoku ptice bi provodile ležeći oko hrama posvećenog Diomedu i budno pazile na moreplovce koji plove u blizini. Kada bi se Heleni iskrcali na otok ostale bi mirne, dok bi se na sve barbare obrušavale, napadajući ih i ranjavajući svojim velikim, tvrdim kljunovima.

Palagruža

U povijesnim se zapisima ne spominje gdje se točno nalazio Diomedov otok, no 2001. godine u feljtonu Slobodne Dalmacije arheolog Branko Kirigin navodi: ,,naša pomnija proučavanja starih pisaca i arheološka istraživanja na Palagruži 1992.-1994. i 1996. godine, pokazala su da bi Diomedov otok morao biti otok Palagruža, a Diomedovi otoci Velo i Molo Palagruža, a ne Tremiti”, jer prema onome što piše grčki geograf Strabon (živio u doba careva Augusta i Tiberija) Diomedovi otoci nalaze se između Korčule (Crna Korkira) i Hvara (Farosa) i Italije, a to može biti Palagaruža, odnosno Velo i Molo Palagruža. Opisujući Apulsku obalu Strabon dalje navodi: “Ondje blizu nalaze se u moru dva otoka koji se zovu Diomedovi. Od njih jedan je nastanjen, a drugi kažu da je pust. Neki pripovijedaju da je na tom otoku Diomed nestao, a njegovi drugovi da su se pretvorili u ptice…“, i: “A proteže se pred tim zaljevom rt isturen u more dug oko tristo stadija prema istoku, Gargan, a kada mu se oplovi vrh, tamo je gradić Urej, a pred vrhom Diomedovi otoci.”[1]

Diomed
Ulomak keramike s Diomedovim imenom. Izvor: photobucket.com

Presudan dokaz da je Palagruža Diomedov otok dao je Jadranko Oreb, sin palagruškog svjetioničara Jadrana Oreba iz Vele Luke. On je, navodi Branko Kirigin, jednog dana donio ulomak plitke čaše – kylixa – iz 5. st. pr. Kr. s urezanim Diomedovim imenom na grčkom alfabetu, kojeg je pronašao na Palagruži. Kasnija istraživanja na otoku otkrila su još nekoliko sličnih ulomaka s dijelom Diomedova imena te na tisuće ulomaka fine grčke keramike,  što upućuju na da su otok posjećivali grčki moreplovci prinoseći zavjetne posude za mirnu plovidbu Jadranom — Diomedovim morem.

Izvori:

  • [1] Branko Kirigin, Palagruža – Otok među zvijezdama – Diomedov otok, Slobodna Dalmacija, 2001.
  • Radoslav Katičić, Illyricum Mythologicum, Zagreb, 1995.
Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s